Načelo dobrobiti – ekologija svijesti

piše Natalie Luks

piše Natalie Luks

Neutralan stav je prekid unutarnje prosudbe na „dobro“ ili „loše“, „za“ ili „protiv“. On će vam omogućiti objektivan i nepristran pogled na svijet u sebi i oko sebe. Na primjer, dobili ste otkaz. Kako reagirati?

.

.

.

Dobrobit je svijest da je sve dobro tako kako jest, da je dobro bit i suština svega što postoji, te da je ono što je dobro istodobno i korisno.

Načelo dobrobiti je temeljno načelo blagostanja (vidi prethodni članak) i važno ga je dobro razumjeti i primijeniti, ako želite postići blagostanje i napredak. Načela blagostanja će vam pomoći da se oslobodite starog načina razmišljanja, i da se izbavite iz životnih problema u kojima se sada nalazite.

Tome se snažno opire u nama usađeno mišljenje da je korist negativna pojava u međuljudskim odnosima, da je nemoralna i da je glavni krivac svih zlodjela. Imamo predrasudu o tome što je korist i izjednačujemo je s koristoljubljem. Osuđujemo ljude kojima je vlastita korist na prvom mjestu i koji su spremni „na sve“ da je ostvare. Ali s druge strane se s njima i slažemo, jer i sami mislimo da je to jedini način da se korist ostvari. Ima li nešto treće?

Ima, ali prvo treba shvatiti da je koristoljublje besmisleno i štetno.

Koristoljublje uvijek eksplodira, kao tempirana bomba, u ruci svog vlasnika, pa zato onaj tko se služi metodama koristoljublja, kao što su laž, prijevara, krađa i ubojstvo ne može imati nikakve koristi od toga. Jednostavan test će vam to potvrditi. Iskreno se zapitajte biste li vi htjeli na taj način doći do onoga što želite. Ako ne bi, tada shvaćate o čem govorim. Sigurna sam da drugi odgovor u vašoj duši ne postoji.

Zato je važno skinuti stigmu s pojma koristi, i zauvijek shvatiti da ono što bilo kome šteti, ne može nikome koristiti, već je svima opasno i nepoželjno. Stvari treba nazvati pravim imenom, jer sve dok ne shvatite što je zaista dobro i korisno, nećete moći napustiti svijest i svijet siromaštva i oskudice.

Zaboravili smo da postoji samo dobro, te da je dobro suština božanske naravi i da ne može drugačije biti. Uzmimo primjer da promatrate drvo (ili bilo što drugo). Ako promatrate i doživljavate njegovo postojanje, tada je drvo dobro samo zato što postoji, bez ikakvog dodatnog razloga. Mala djeca to lijepo kažu, kad ih se pita zašto nešto vole: ZATO. Ovaj odgovor odlično pokazuje je li nešto doživljavate izravno i bezuvjetno.

Drvo je dobro samo zato što postoji kao drvo. Prihvaćanje njegovog postojanja je ljubav. Dobro i ljubav su isto.

Ali, drvo možete promatrati i kroz njegovu funkciju, na primjer, pravi vam hladovinu. Tada je ono i korisno. Utilitarno dobro je dobrobit. To znači da je drvo istodobno dobro zbog toga što postoji, ali i korisno zbog svoje funkcije da stvara i pruža hladovinu. Pružanje hladovine je njegova dobrobit. Da bi nešto bilo korisno mora nekome ili nečemu služiti, mora biti u odnosu s onim čemu služi.

Prema tome, sve što postoji je dobro i nečemu služi. Dakle sve, apsolutno sve je korisno.

Dobrobit je širenje koristi na okolinu i zato uvijek uključuje i druge. Prema načelu dobrobiti ono što je dobro i korisno vama, istodobno je dobro i korisno svima. Naravno, onima kojima to treba.

Načelo dobrobiti možete primijeniti na sve aspekte života i na sve životne situacije. Stoga vam predlažem da se što češće pitate: „Kako ovo meni koristi?“. Konkretno, kako meni koristi što nemam novaca, što imam visoki tlak, što me partner ne razumije, što me poslodavac iskorištava…? To je odlično pitanje koje će vas dovesti do spoznaje da je svaka situacija korisna i da je sve što vam se događa za vaše dobro. Za početak je dobro i korisno obratiti pažnju na ovo pitanje.

Problem nastaje kad dobrobit pretvorite u polaritet „dobro ili loše“. Čim donesete sud o tome što jest dobro, tada ste donijeli i sud o tome što nije dobro i odmah kreće borba „za“ ono što ste proglasili da je dobro i borba „protiv“ onoga što ste proglasili da nije dobro.

Razumijevanje razlike između dobrobiti i polariteta „dobro ili loše“ presudno je za transformaciju svijesti siromaštva u svijest blagostanja. Dobrobit potiče zajedništvo, a polaritet borbu.

Borba je uvijek iracionalna i sve dok prosuđujete, um će vam stvarati vjetrenjače – „realne“ situacije s kojima ćete se boriti. Iluzija je da se borite „za“ ili „protiv“ nečeg konkretnog. Naravno, svi imamo i svoje razloge zbog kojih stvaramo svoje vjetrenjače, jer bi bez tih „čvrstih“ motiva vrlo brzo shvatili da smo žrtve vlastitog uma, i da stvarni neprijatelj ne postoji. Ne moram vam posebno ilustrirati koje su posljedice tog mentalnog ludila u stvarnom životu. Dovoljno je otvoriti novine, tv, internet ili jednostavno pogledati u svoj život.

Ovo ludilo se mora i može zaustaviti. Kako?

Prestanite suditi, postanite neutralan promatrač. Zauzmite neutralan stav, bez obzira što se oko vas događa.

Neutralan stav je prekid unutarnje prosudbe na „dobro“ ili „loše“, „za“ ili „protiv“. On će vam omogućiti objektivan i nepristran pogled na svijet u sebi i oko sebe. Na primjer, dobili ste otkaz. Kako reagirati? U staroj svijesti, ili ćete zaključiti da je to loša situacija, jer ste ostali bez sigurnih prihoda, ili ćete zaključiti da je to dobra stvar, jer će vas pokrenuti da nađete bolje plaćeni posao. Ako tako razmišljate, tada prosuđujete po principu: ili je „ovo“ dobro – ili je „ovo“ loše.

Ako prosuđujete, tada su dobro i loše dva kraja istog štapa. Koliko energije ulažete u jedan kraj, toliko raste snaga cijelog štapa. Rješenje nije niti negativan, niti pozitivan stav.

Rješenje je neutralan stav, a to znači da je sve dobro tako kako jest. U primjeru otkaza to znači da nemate stav, jednostavno prihvaćate činjenicu da ste dobili otkaz – tako jest. Kad postignete takav neutralan stav (što se postiže vježbanjem bezuvjetnog prihvaćanja), tada ćete se izdići iznad ego mehanizma koji svoju snagu crpi s „drveta dobra i zla“, i spoznat ćete čemu otkaz služi, koja je njegova korist.

Neutralan stav vas automatski povezuje s duhovnim vodstvom (višom svijesti) i omogućuje da se pojavi pravo rješenje za tu situaciju. Možda je to prilika da započnete svoj samostalni posao, ili da promijenite zanimanje, ili…Sve ćete znati kad prestanete procjenjivati je li nešto dobro ili loše.

Dobrobit je imanentna osnovnom elementu stvaralačkog procesa – izražavanju.

Međutim, u našem svijetu još uvijek prevladava kolektivno uvjerenje da je opasno izražavali svoje misli i osjećaje i živjeti kako nam duša želi. Još uvijek vlada uvjerenje da se ne može istodobno udovoljiti i sebi i drugima, da ne mogu svi biti zadovoljni i svi imati koristi i da uvijek netko mora biti zakinut i iskorišten.

Interesantno je da svatko za sebe smatra da je žrtva, i da svatko za svoje postupke ima opravdanje. A tko je onda taj dobitnik? NITKO. A znate zašto? Zato što je to istina. Na toj razini svijesti nitko nije pobjednik niti dobitnik, jer svi osjećaju iste osjećaje: da nikad ne mogu slobodno izraziti ono što žele i da nikad nema dovoljno onoga što žele. Stoga su svi u konačnici gubitnici.

Nasuprot tome, kad usvojite načelo dobrobiti znat ćete da je sve što izrazite iz srca na dobrobit svih i svega što je s vama povezano i da se vaše dobro automatski širi na vašu okolinu, na biljke, životinje, na sve što pogledate i dodirnete. To je ekologija svijesti. Ona vam daje osjećaj sigurnosti i slobode, jer znate i osjećate da ste integralni dio svijeta u kojem je sve kako treba.

Nestaje koristoljublje, zamjenjuje ga dobrobit.

U idućoj kolumni ću obraditi načelo zajedništva, kroz koje se dobrobit ostvaruje.

.
Napisala: Natalie Luks, autorica knjige Duhovna ekonomija – novi pogled na ljudske vrijednosti
Kontakt: natalie.luks@zg.t-com.hr.
Izvor: Monitor.hr

 

Foto: Damir Barušić