Izaberite razgovor umjesto savjeta

piše Natalie Luks

piše Natalie Luks

 

 

Ljudi često traže savjet, ali se ljute kad ga dobiju i ne žele da im drugi sole pamet, jer svi zapravo žele razgovor, a ne savjet. Tražimo savjet, a istinski želimo da nas drugi saslušaju i da nas prihvate, da prepoznaju ono najbolje u nama, a ne da nas mijenjaju.

.

.

.

.

.

Savjet je potreban kad niste sigurni u svoju stručnost, pa vam je potrebno mišljenje stručne osobe. Takvi savjeti se plaćaju jer je stručnjak uložio energiju i trud da dođe do kompetencije i savjet je njegov proizvod. Daje vam rješenje za koje biste vi potrošili mnogo više vremena i truda, nego što ćete mu dati novaca. U današnje vrijeme savjetnici postoje za gotovo svako područje života: financijski, pravni, psihološki, modni, za uređenje prostora, za prehranu…

Primjerice, želite kupiti klima uređaj. O klima uređajima ne znate ništa, niti vas to zanima. Želite samo kvalitetan uređaj koji odgovara potrebama kvadrature vašeg stana, kako bi se postiglo optimalno rashlađenje. Ne želite se upuštati u proučavanje tehnologije, pa ćete platiti savjet stručnjaka.

Međutim, ljudi često traže savjet za rješenje svojih osobnih dilema i problema ili prilikom važnih životnih odluka. To je opasno, jer nitko umjesto vas ne zna što je za vas dobro. Za te stvari trebate biti sami sebi savjetnik. Možete prijatelju, terapeutu, svećeniku, liječniku ili psihologu iznijeti svoj problem, ali njegova je uloga samo da vas sasluša i navede da dođete do vlastitog odgovora, a nikako da vam sugerira svoje rješenje.

Roditelji i djeca

Svaki čovjek najbolje zna što mu treba i to nitko drugi ne može umjesto njega dokučiti. Roditelji često misle da znaju što je najbolje za njihovu djecu, jer misle da dobro poznaju svoje dijete i da će mu olakšati ili pomoći u odrastanju ako ga savjetuju i ako ih dijete sluša. Međutim, to nije istina! To je nametanje roditeljskog svjetonazora. Dijete ima svoj životni program, svoju zadaću, i dobar roditelj omogućuje djetetu da ga ostvari. On navodi dijete da izrazi sebe, svoje talente, sposobnosti i sklonosti i podržava ga u ostvarenju toga. Takav roditelj djetetu omogućuje potrebne uvjete za razvoj, ali nikada ne utječe na njegov izbor niti želi da dijete odustane od svog programa. Roditelji koji djeci omogućuju ostvariti ono što žele, vole svoju djecu. Jer ljubav je bezuvjetna podrška drugoj osobi da ostvari sebe.

Svi bi trebali međusobno razgovarati, umjesto dijeliti savjete.

Razlika između razgovora i savjeta je često suptilna, pa treba biti oprezan. Savjetovanje je kada od druge osobe tražite njezino mišljenje i usvojite ga kao svoje. Razgovor je kada vam druga osoba pomaže da dođete do svog mišljena.

Ljudi vole savjetovati, jer im to daje osjećaj važnosti. Savjetnici su uvjereni da čine dobro djelo, jer posjeduju informacije i znanje, i najčešće nisu svjesni da zapravo svoje ideje nameću drugima.

Savjet je konačan rezultat znanja, svjetonazora, talenta i stručnosti druge osobe i ne potiče vas da dođete do onog što vi uistinu želite. Tražite ga kad nemate povjerenja u sebe, jer ne znate da sve odgovore već imate.

Čovjek koji traži savjet misli da drugi ljudi bolje znaju što mu treba, nego on sam.

Besplatni savjet – obostrana nesigurnost

Zato je novac odličan pokazatelj. Ako ste savjet spremni platiti, tada će vam i koristiti. Besplatni savjeti su najčešće nametanje mišljenja zbog obostrane nesigurnosti, samo što jedna strana uobražava da je sigurna i da sve zna, a druga se identificirala s nesigurnošću.

Međutim, razgovor je sasvim nešto drugo. U razgovoru je sugovornik također kompetentan, ali je psihološki neutralan, nije mentalno i emotivno angažiran i ima potrebnu distancu. Neutralan sugovornik služi kao katalizator da razbistrite i razjasnite sve u vezi neke teme. Njegova zadaća je da vas vodi do vaše potpune jasnoće i razumijevanja.

Dobar razgovor je velika pomoć prije donošenja odluka, jer odluke treba donositi u miru, jasnog uma i čistog srca. Takav razgovor služi da se oslobodite mentalnih slika, pretpostavki, prosuđivanja, predrasuda, i negativnih emocija – straha, zabrinutosti, ljutnje, ogorčenosti, tuge…

U razgovoru je prisutna ljubav, jer sugovornik prihvaća drugoga takvog kakav jest i zna istinu da svatko u sebi ima svoje odgovore, ali isto tako zna da je do njih teško doći, pa u tome pomaže. To je uloga pravog prijatelja.

Savjetnik daje svoje mišljenje, a prijateljski razgovor potiče da dođete do savjetnika u sebi. Najbolji partner za razgovor vam je osoba koja zna sebe slušati. Takav čovjek ne može, a niti želi druge savjetovati, i jedino što želi jest i druge potaći da i oni sami dođu do svog unutarnjeg odgovora. Zna da su savjeti nametanje svoje volje i kršenje tuđe.

U današnje vrijeme, svijest još nije toliko razvijena pa svi jedni druge savjetujemo u najboljoj namjeri, a čuli smo da je put u pakao…

Pravi marketing je kao razgovor

Ljudi često traže savjet, ali se ljute kad ga dobiju i ne žele da im drugi sole pamet, jer svi zapravo žele razgovor, a ne savjet. Tražimo savjet, a istinski želimo da nas drugi saslušaju i da nas prihvate, da prepoznaju ono najbolje u nama, a ne da nas mijenjaju.

U duhovnoj ekonomiji marketing ima sličnu funkciju kao razgovor, jer mu je cilj isti – potaći, probuditi i razviti u svakom čovjeku njegove istinske vrijednosti.

Pravi marketing ne nameće rješenja i ne stvara lažnu potrebu, jer ne polazi od toga da ste nesigurni, neprivlačni, impotentni i nesposobni. Polazi od toga da želite investirati u standard koji će vam omogućiti ugodniji, lakši i jednostavniji životni stil. Iz vas izvlači ono najbolje.

Zamislite ovakvu reklamu: “Savršeni ste takvi kakvi jeste – sa i bez našeg proizvoda, ali ako vam treba automobil, mi nudimo proizvod, takve i takve kvalitete… a ako vam treba parfem nudimo proizvod takve i takve kvalitete”.

Baš me zanima kako bi izgledale reklame bez suptilne (?) poruke da će vam auto osigurati seksualnu snagu i vrijednost, a parfem privlačnost i neodoljivost.

Vrijeme pravog marketinga tek dolazi, i odigrat će važnu ulogu u transformaciji svijesti. Jer svi smo istodobno i prodavači i kupci.

.
Napisala: Natalie Luks, autorica knjige Duhovna ekonomija – novi pogled na ljudske vrijednosti (uskoro izlazi iz tiska)
Kontakt: natalie.luks@zg.t-com.hr.
Izvor: Monitor.hr

 

foto damir barušić