Moć snova

moc_snovaNema osobe koja nije imala iskustvo sna. Od pamtivijeka ljudi sanjaju. Snovi su oduvijek očaravali čovjeka i čovjek ih se uvijek na neki način plašio, a istodobno su mu i privlačili pažnju. Težio ih je proučiti, otkriti njihovo značenje, otkriti dio slagalice koji mu nedostaje, pronaći sebe u njima. Svaka kultura ima svoje viđenje snova. Stari su Egipćani i Grci vjerovali da su to poruke Bogova. Zbog tog visokog doživljavanja sna, stari Rimljani su im se obraćali kako bi od njih dobili savjet ili proročanstvo. U brojnim kulturama koje nije iskvario doticaj ruke civilizacije, tumačenje snova predstavlja važan i sastavni dio obrednog i svakodnevnog života.

I mnoge religije imaju svoje stavove prema toj učestaloj noćnoj aktivnosti. Kineski mudraci su imali vjerovanje da se snovi događaju u trenutku kad se duša, kineski hun, privremeno odvoji od tijela i tada može razgovarati s duhovima, s mrtvim dušama ili bogovima. Prorok Muhamed smatrao ih je tzv. razgovorom između čovjeka i njegovog Boga. Na temelju tog doživljavanja sna, svakodnevno je sa svojim učenicima razgovarao o njihovim snovima. Budisti snove doživljavaju kao znakove koji presijecaju putanje mišljenja i pred sanjačem izranjaju maglovito poput odraza u ogledalu.

I u Starom i u Novom zavjetu nalazi se dosta snova koje ljudima šalje Bog da bi na taj način prenio poruke i naredbe koje je namijenio sanjaču. Sv. Augustin je snove koristio kao kanale za komuniciranje između sebe, Boga i njegovih anđela, a Toma Akvinski je govorio o proročkoj prirodi snova…

San možete doživljavati kao popratnu pojavu spavanja, a sastoji se od više ili manje povezanih doživljaja. Za vrijeme sanjanja ne primjećujemo nelogičnost snova, koja je vrlo česta. Doživljaji u snovima su često u suprotnosti s iskustvom. Interpretacija snova je jedan od psihoanalitičkih postupaka čija je svrha otkrivanje nejasnih motiva pojedinca. Ona uključuje analizu manifesnog sadržaja sna tj. slika i događaja kojih se spavač iz sna sjeća, te latentnog sadržaja u kojem se očituju potisnute želje i porivi. Do latentnog sadržaja sna i njegovog značenja dolazi se pomoću slobodnih asocijacija spavača koje postepeno otkrivaju prirodu u snu ostvarenih želja, te interpretaciju simbola sna.

San je nekada bio cijenjen kao najavljivač sudbine, upozoritelj i tješitelj, kao glasnik bogova. Sada se koristi kao izvjestitelj nesvjesnog. On mora odati tajne koje su skrivene od svijesti, a to san i čini sa začuđujućom točnošću. San je, kao što je Freud jednom rekao, carski put za razumijevanje nesvjesnog te stvaralački čin u kojem se kod prosječne osobe otkrivaju kreativne snage kojih nije svjesna u budnom stanju.

U svakom je snu prisutna simbolika. Jedan je broj simbola star koliko i jezik, a drugi se u sadašnjosti neprestano iznova stvaraju. San se ovom simbolikom služi za prerušeno prikazivanje svojih latentnih misli. No, ne tumače se svi dijelovi sna simbolički. Većina ih ostaje u svom pravom smislu. Postoje dvije vrste simbola: univerzalni i slučajni. Slučajni simbol nema bitni odnos prema onome što simbolizira. Da bi se razumjelo što simbol znači, potrebno je od sanjača doznati vezu koja postoji između simbola i nekog događaja.

Univerzalni je simbol onaj u kojem postoji bitni odnos između simbola i onog što predstavlja. To je jedini simbol kod kojeg odnos između simbola i simboliziranog nije slučajan već bitan. Ukorijenjen je u iskustvu o povezanosti između emocija i misli s jedne strane i osjetilnog doživljaja s druge. Može ga se nazvati univerzalnim, jer je zajednički svim ljudima, nasuprot ne samo slučajnim, nego i konvencionalnim simbolima. Freud je smatrao da se gotovo ni jedan san ne može razumjeti bez dešifriranja.

Kod osobnog dešifriranja snova postoji jedna opasnost, i zbog nje se treba biti na oprezu. Snovi su kao i misli. Što se više identificirate s njima, postoji mogućnost realizacije stanja s kojim ste se identificirali. Snovi su projekcija uma i ako im poklonite previše pažnje oni će se u bliskoj budućnosti manifestirati. Um vas može obmanuti svojim suptilnim navođenjima kako bi se kroz vaše vjerovanje mogao ostvariti. Pokušavate li sami analizirati ono što vam san poručuje, zbog nedovoljno znanja mogli biste skrenuti s puta. Ostaje vam jedino da na san gledate upravo tako kako i je-to je prolaznost, to je samo san. Tada nema problema.

Ne možete interpretirati svoje snove putem sanjarice. Kod svakog je simbolika individualna i različita. Pa čak i isti pojmovi u sanjaricama naše kulture, imaju drugo značenje u ostalim kulturama. Vi jedini možete shvatiti simboliku svojih snova, ali prije toga trebali biste dovoljno poznavati sebe i svoja stanja kako biste imali temelje za kompariranje sa snom.

Umjesto pretpostavke de je san iskrivljena slika želja, moguće je reći da san predstavlja bilo koji osjećaj, želju, strah ili misao koja je dovoljno važna da se pojavi u snu, i da je upravo njezino javljanje znak važnosti. Mnogi snovi ne sadrže želju, već daju uvid u vlastitu situaciju ili u ličnost drugih osoba. To je jedno od važnijih obilježja snova. Dok spavate, ne zanima vas pokoravanje vanjskog svijeta vašim ciljevima. Oslobođeni ste od zadataka održavanja svoje egzistencije radom ili obranom od mogućih opasnosti. No, dok spavate u potpunosti ste bespomoćni. Zbog toga je san prozvan “bratom smrti”. Usprkos tome, u snu ste istovremeno i slobodni, slobodniji nego u budnom stanju.

Moglo bi se reći da je spavanje jedina situacija kad ste zaista slobodni, rekao bi Fromm. Mentalne aktivnosti za vrijeme spavanja imaju logiku potpuno drugačiju od one u budnom stanju. Spavanje i budni život su dva polariteta ljudske egzistencije. Budni život je zauzet funkcijom akcije, spavanje je toga oslobođeno. Kad se probudite, ulazite u svijet akcije. Svijest sna u budnom stanju iščezava. Iskustva koja doživljavate u snovima, u budnom stanju ih se prisjećate s velikom teškoćom.

Svijest je mentalna aktivnost u stanju naše zaokupljenosti vanjskom stvarnošću. Kvalitete svijesti određene su prirodom akcije i funkcijom opstanka budnog stanja egzistencije. Nesvjesno je pak mentalno stanje egzistencije u kojem se prekida komunikacija s vanjskim svijetom. Tada više niste zaokupljeni akcijom, već samo doživljajem. Nesvjesno je povezano sa specifičnim oblikom života, a to je neaktivnost.

Znanstvenik Michael Schredl objavio je u jednom njemačkom znanstvenom časopisu kako je san iskustvo kao i svako drugo. Ono što sanjate, bez obzira o čemu se radilo i koliko se činili fantastičnim, pa i besmislenim, ipak doživljavate i osjećate kao i događaje kroz koje prolazite dok ste budni. San je, što se tiče čovjekovog odnosa prema njemu, dok traje realan. Schredl smatra kako je većina snova vjerojatno povezana s nekim trenutnim i svakodnevnim iskustvima, ali oni mogu uspostavljati i veze između daleke prošlosti i sadašnjosti. U snu je sve moguće. Biti dijete ili osoba koja ne stari, neuništivo biće izvan vremena.

Britanski neurolog, Marc Solms, smatra da snovi nastaju u višim područjima mozga, onima koji upravljaju ciljevima, emocijama, pamćenjem i osjetima. Drugim riječima, da oni nisu, kako se nekada mislilo, samo nered u mislima što ga je ostavio prethodni dan i kojega mozak nastoji srediti.

Snovi su vodilja kroz vašu podsvijest, kroz vaše želje. Što više želja imate snovi će vam biti više nabijeni. Kroz vaše strahove, ono čega se bojite, u snovima će vas progoniti. U snovima su vrlo živi i vjerodostojni strahovi, ali oni vas mogu upozoriti i na nešto što ste potisnuli… Sve gore navedeno može imati svoj metaforički oblik u snovima. Snovi će vam imaginarno ocrtati vaše trenutno stanje. Ukazat će vam koliko ste nemirni. Vaše spavanje određuje kvalitetu vaše odmorenosti kad se probudite. U snu većina odmori tijelo, ali ne i um. On je konstantno aktivan u vašim snovima. Snovi su vam kao halucinacija. Pojavljuju vam se u oblicima u kojima vam se ne prikazuju dok ste u budnom stanju, dok ste u potpunosti svjesni.

Dovoljno ste u njima odvojeni od vanjskog svijeta da možete proživjeti sav simbolički naboj misli i emocija. U budnom stanju bi vas to skršilo. Pogledajte se samo kako se osjećate i u snu dok imate noćne more?! Možda vam se isti slijed imaginacije pojavljuje i u vanjskom svijetu, samo što nije oku zamjetljiv. Ista frekvencija mogućnosti doživljavanja je prisutna, samo što se imaginacija krije ispod samog vizualnog doživljaja…

Ira Progoff, eminentni američki psihoterapeut kaže: “Svaki je san izvadak iz velikog i tekućeg kretanja. On je vjedro vode kojeg nam je poslala podzemna struja slikovitosti unutar nas. Da bismo proširili kretanje svojih snova, nije nam potrebno vratiti se u stanje spavanja u kome se san pojavio, već samo dopustiti protjecanje slika koje se kreću unutar nas ispod svjesnog uma.”

Snovi su snovi. Oni imaju svoje lice i boje. Točno je da nemate ništa tamo, ali nekako sve je to vaše, i uvijek će biti.

Izvor: funkymem.com