Slastan zalogaj, ali i ljekovito sredstvo

kestenHranjive tvari i aktivni sastojci kestena povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prilagodbi na sve hladnije dane.

S prvim jutarnjim izmaglicama i učestalim kišama priroda nas uvodi u mirnije doba godine, jesen i zimu. Dani su sve kraći, temperature sve niže, a priroda sve intenzivnije gubi svoje ljetno ruho. Ipak, u ovom prijelaznom razdoblju sve pršti od šarenila boja i dozrelih plodova, što su mnogi opisali kao zlatnu jesen.
Činjenica je da svako godišnje doba ima svoje plodove koji ga na neki način obilježavaju. U ove prohladne jesenske dane priroda nam nudi kesten, pravi jesenski plod i ujedno jedan od simbola jeseni, čije hranjive tvari i aktivni sastojci povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prilagodbi organizma na sve hladnije dane.

Pitomi kesten – njam, njam…

Botanički podaci – Pitomi kesten (Castanea sativa) je kultivirana sredozemna biljka vrlo raširena i u Hrvatskoj. U nas ga najviše ima u Istri, okolici Lovrana i Opatije te na Medvednici. Uz lovor i trešnje, velike oplemenjene vrste kestena (maruni) zaštitni su znak Lovrana gdje se već tradicionalno svake godine održavaju “marunijade”, na kojima se prezentira široka paleta jela i slastica od kestena i ujedno obogaćuje i dopunjuje turistička ponuda kraja.
Plod je karakteristične smeđe boje, bez mirisa, sjajan, polukuglastog ili zaobljeno plosnatog oblika i smješten u tobolcu s bodljikavim zelenim omotačem, koji najčešće sadrži jedan do tri ploda.

Bogat ugljikohidratima, siromašan mastima – Glavni sastavni dio kestena je škrob kojeg u sirovom plodu ima oko 44 posto. Osim škroba, u kestenu ima šećera, oko 4 posto bjelančevina i oko 2 posto masti. Plod je bogat i vitaminima B skupine, osobito B1, B2 i B6, te mineralima kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Sto grama ploda daje oko 213 Kcal.

Slastica i dodatak jelima – Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Ipak, kesten se najčešće koristi u obliku kesten pirea te kao dodatak jelima i juhama. Nezaobilazne su i slastice od kestena, od kesten kocki do raznih vrsta torti, pa čak i sladoleda. U smrznutoj formi dostupan je cijelu zimu, pa se koristi i za pripremu božićnih i novogodišnjih kolača. Konzumiraju li se pečeni ili kuhani, mogu biti ukusan i hranjiv međuobrok, koji je svojim blagim i pomalo slatkastim okusom posebno omiljen među djecom.
Prednost kestena je što se može kombinirati uz slana i slatka jela. Za razliku od kuhanih, pečeni kesteni neodoljivo privlače svojim mirisom i, na neki način, daju poseban šarm, osobito gradskim ulicama u jesen. Tko može odoljeti svježe pečenim vrućim maronima? Njegov poseban okus i aroma odlična su prirodna nadopuna kojom možete osvježiti i obogatiti vaš svakodnevni jelovnik tijekom jeseni i zime. No, kao i sa svim namirnicama bogatim ugljikohidratima, tako i s kestenom i njegovim slasticama treba biti umjeren.

Hrana se bira prema godišnjem dobu

Prema principima tradicionalne kineske medicine, hrana se odabire tako da odgovara stanju organizma, ali i godišnjem dobu. Tako bi u jesen trebalo konzumirati hranu koja ima zagrijavajući učinak na organizam.
U tradicionalnoj kineskoj medicini kesten se preporučuje kao hrana i lijek. Po prirodi topao, a okusom sladak ima funkciju jačanja želuca, slezene i bubrega, organa koji su, prema kineskom učenju, i inače tijekom jeseni (slezena i želudac) i zime (bubreg, mokraćni mjehur) “energetski slabiji”.

Divlji kesten – ukras i lijek

Botanički podaci – Divlji kesten (Aessculus hippocastaneum) je u Europu došao iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasno drvo, omiljeno u parkovima i drvoredima. Zahvalno je za sadnju jer podnosi i ekstremne uvjete, brzo raste i može doseći i do 30 m visine, dugovječno je i doseže starost i preko 200 godina. Ima karakteristične cvjetove koji su bijeli ili ružičasti, čunjastog oblika, stoje u uspravnom položaju i vrlo su dekorativni.
Divlji kesten je rasprostranjen u parkovima i vrtovima širom Europe. Neki europski gradovi, primjerice Kijev, iskoristili su aleje divljeg kestena kao zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli industrijsku od stambene zone. Naime, bogate i raskošne krošnje visokih stabala na neki način imaju ulogu “zračnog filtra”, a uz to, dekorativne su zbog intenzivno ružičastog cvata pa su na neki način simbol toga grada.
Plod je bodljikava čahura u koju su smještena dva do tri sjemena. Kad je dozreo, bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđecrveno sjeme. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi!

Ljekovitost – Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi koji se sabiru u svibnju te kora i zreli plodovi koji se sakupljaju u rujnu i listopadu. Ljekovite djelotvorne tvari su glikozid eskulin, saponini, tanin, smola, masna ulja, flavonoidi i kumarini. Plod sadrži i oko 40 do 60 posto škroba. Upotrebljava se kao sirovina za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih pripravaka za liječenje venoznih oboljenja, s tim da se u farmaceutskoj industriji koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje.
Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo upijanja ultraljubičastih zraka, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv sunčanih opeklina. Kako stajanjem kesten gubi na ljekovitosti, najčešće se izrađuju alkoholne tinkture i ekstrakti. Tako se izrađuje tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koriste kod lišajeva i proširenih vena. Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta.

Vitamin P – Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost i poboljšava mikrocirkulaciju Sadrže ga neke namirnice (heljda, grejp, grožđe, šljive, višnje, šipak i crni ribiz) i cvjetni prah (pelud). Vitamin P inače je odgovoran za dobro stanje vena i kapilara te pomaže u jačanju otpornosti protiv infekcija jer pridonosi boljem učinku vitamina C. Najčešći simptomi pomanjkanja su sklonost modricama i krvarenju, pucanje kapilara, bolesti venskog sustava.

Divlji kesten u prirodnoj kozmetici – Zahvaljujući sastavu divljeg kestena, koji pored škroba sadrži saponine, tanine, proteine, vitamine B1, C i K te provitamin A, našao je primjenu i u prirodnoj kozmetici.

Losion za kosu: ogulite i usitnite 50 g divljeg kestena, stavite u litru vode i pustite da ključa 15 minuta. Procijedite kroz gazu i nanesite na vlažnu kosu odmah nakon pranja. Tanini iz divljeg kestena vratit će kosi čvrstoću. Losion treba nanositi barem dva puta tjedno u trajanju od najmanje mjesec dana.

Maska za lice od kestena: nekoliko kestena očistite od ljuske i sameljite. Pomiješajte sa žličicom meda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od sljeza. Zbog velikog postotka škroba, ali i vitamina B skupine i vitamina P, ova maska pogoduje masnom tipu kože.

Zanimljiva dekoracija – Zbog svog oblika i boje kesten možemo iskoristiti i za dekoraciju prostora te tako unijeti dašak jeseni u svoje domove.

Autor: Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Izvor: http://www.vasezdravlje.com

Vaš komentar

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s