Ekološka poljoprivreda (2. dio)

Fotogr.0096Poznata znanstvenica i aktivistica Vandana Shiva posvetila je život raskrinkavanju svih negativnih implikacija koje je Zelena revolucija imala na okoliš i društvo u Indiji. Multinacionalne korporacije koje su istovremeno vodeće farmaceutske industrije i industrije za proizvodnju sjemena, Shiva dovodi u vezu sa destrukcijom okoliša, biološkom i kulturnom entropijom, te kršenjem ljudskih prava u siromašnim zemljama.

Monokulturni uzgoj, kemizacija poljoprivrede, GM usjevi i biopiratstvo imaju posljedice u socioekonomskoj sferi – osiromašenje ruralnog stanovništva i njihova ovisnost o resursima proizvedenim u kemijskoj ili biotehnološkoj industriji, no također imaju posljedice i u sociokulturnoj sferi – zanemarivanje i zaboravljanje tradicionalnih znanja, gubitak starih sorti, gubitak kulturnih obrazaca tradicijske kulture zbog nadavanja profita kao jedinog principa djelovanja (ekonomskog, pa i društvenog), gubitak zajedništva i solidarnosti u lokalnim zajednicama, devitalizacija ruralnog stanovništva i opća deruralizacija prostora čime se gubi i zaboravlja autohtonost i kulturna baština, jezik, a ono što nastaje je često monokultura – ne samo usjeva, već i kulture. Ukratko, krajnja i sveobuhvatna posljedica jest gubitak identiteta.

Ekološka poljoprivreda ima metode, načela i ciljeve holističke po karakteru, kojima obuhvaća od mjera i metoda obrade zemlje i uzgoja bilja i životinja, do socijalnog i intelektualnog položaja seljaka u društvu. To je sustav gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji. Slažemo se sa Cifrićem kada tvrdi da “…ekološka poljoprivreda nije samo poljoprivredna proizvodnja, nego pretpostavlja sasvim određen socijalni sustav – društvo, koji u sebi ima ne samo razvijenu racionalnu dimenziju primjene najnovijih znanja u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, nego i sustav vrednota (etičkih i estetskih) koji legitimiraju takvu proizvodnju i moralne postupke” (Cifrić, 2003.:13). Tako primjerice krovna organizacija pokreta ekološke poljoprivrede (IFOAM)9 kao glavni cilj ekološke poljoprivrede navodi: “Ekološka poljoprivreda je sustav produkcije koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima, a ne na korištenje izvanjskih kemikalija sa štetnim posljedicama.

Ekološka poljoprivreda kombinira tradiciju, inovaciju i znanost u svrhu dobrobiti za okoliš i kako bi promovirala pravedne odnose i veću kvalitetu života svih koji su uključeni”. Ovo nas dovodi do još jedne bitne odrednice ekološke poljoprivrede. Naime, raširena predrasuda o ekološkoj poljoprivredi jest da je ona jednaka tradicionalnoj poljoprivredi, te da je iz istih razloga neekonomična, radno (pre)intenzivna, nepouzdana (radi navodne veće podložnosti vremenskim i drugim utjecajima), te neprihvatljiva modernom (visoko)obrazovanom čovjeku. Ekološka poljoprivreda je koncept poljoprivredne proizvodnje koji je mnogo složeniji i čija bit nije samo u izostavljanju agrokemikalija, već u sveukupnom gospodarenju kojim je to moguće postići.

Isto tako, ona nije niti povratak na staro, povratak na poljoprivredu naših djedova i baka. Naprotiv, ekološka poljoprivreda dio je suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine i agronomske znanosti, te se i temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignućima.

Vratimo se održivosti. Pojavljuju se mnogi pristupi poljoprivrednoj proizvodnji koji za cilj imaju postizanje veće održivosti i od predindustrijskog i od industrijskog poljoprivrednog sustava. Ti pristupi uključuju biodinamiku, lokalnu okolišno osjetljivu poljoprivredu, organsku proizvodnju, permakulturu, i dr. Ideja održive poljoprivrede ne znači potpuno izbacivanje tehnologija i poznatih praksi. Ako neka tehnologija doprinosi poboljšanju produktivnosti, a ne uzrokuje nepopravljive štete za okoliš, onda je vjerojatno da ta tehnologija nosi neke održive dobrobiti. Poljoprivredni sistemi koji uvažavaju ove principe također uključuju i mnoge funkcije unutar lokalne zajednice i ekonomije. Sustav održive poljoprivrede istovremeno proizvodi i hranu i druga dobra za farmere i tržište, ali i doprinosi javnom dobru u obliku čiste vode, biološke raznolikosti, pohranjivanja ugljika u tlo, prevencije poplava, obnovljivosti podzemnih voda, te turizma.

Kako održiva poljoprivreda želi što bolje iskoristiti prirodna dobra i usluge, potrebno je da tehnologije i prakse budu lokalno adaptirane i prilagođene mjestu. Takve tehnologije i prakse poteći će iz povjerljivih odnosa utjelovljenih u novim društvenim organizacijama, i novom horizontalnom i vertikalnom partnerstvu između institucija i pojedinaca. Poljoprivredni sistemi sa visokom razinom društvenih i ljudskih potencijala sposobniji su za inovaciju i prilagodbu u novonastalim situacijama poput klimatskih promjena, ili promjena u društvenoj potražnji.

Osnovni cilj ekološke poljoprivrede je optimizirati zdravlje i produktivnost međusobno ovisnih zajednica živih organizama tla, biljaka, životinja i ljudi, te se nastoji smanjiti onečišćenje okoliša i prirode, stvoriti nove socijalne i gospodarske odnose te novi odnos čovjek-priroda. Međutim, kako Cifrić (2003.) upozorava, iako je ekološka poljoprivreda uvijek održiva, nije svaka održiva poljoprivreda i ekološka (koja je samo jedna njezina varijanta). Ipak u kontekstu održivosti, “organska se poljoprivreda drži konkretnom velikom vizijom” (Cifrić, 2003.:7).

Autori: Jelena Puđak i Nataša Bokan

Izvor: Izvor: Puđak, J. i Bokan, N. (2011). Ekološka poljoprivreda – indikator društvenih vrednota. Sociologija i prostor 190(2), 137 – 163.

Foto: Marina Horvat

Vaš komentar

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s