Moć glazbe

IMG_20150527_160751Sve poznate kulture na Zemlji imale su glazbu. Izgleda da je glazba jedno od temeljnih ljudskih djelovanja. Drevna glazba se nije prenosila s naraštaja na naraštaj ili snimala pa nemamo pouzdanih podataka o njenom utjecaju na ljude, no to se jasno vidi u novijoj povijesti. Poznat je slučaj Alberta Einsteina kojeg mnogi smatraju najgenijalnijim umom svih vremena. Kada su učitelji njegovim roditeljima preporučili da ga ispišu iz škole jer je toliko loš učenik da nema smisla da gube vrijeme s njim, umjesto da poslušaju savjet, roditelji su Albertu kupili violinu. I tako je violina otvorila put do njegovih izuzetnih sposobnosti.

Dokazano je da glazba može na čovjeka djelovati pozitivno i negativno. Ti učinci su trenutačni i dugotrajni. Smatra se da glazba povezuje emocionalne, duhovne i fizičke elemente svemira. Vrlo lako utječe na ljudsko raspoloženje, pojačavajući ili oslabljujući emocije prilikom pojedinih događaja.

Ljudi doživljavaju glazbu i reagiraju na nju na različite načine. Vještina glazbenika, kvaliteta djela, ali i stupanj “glazbenog sluha” onoga koji sluša i okolnosti izvedbe djela utjecat će na doživljaj glazbe. Isto glazbeno djelo možda će potpuno drugačije doživjeti iskusan glazbenik od neglazbenika.

Važan aspekt glazbe je ritam, i možda je upravo on uzrok takve povezanosti čovjeka s glazbom. Ritam upravlja tjelesnim pokretima i u uskoj je vezi s ljudskim tijelom. Tijelo ga manifestira u srčanom ritmu, tijekom hoda, disanja itd. Ni za jedan ljudski osjet ne može se dokazati da ljudi primaju podražaje na isti način. Stoga se ne može dokazati ni da dva čovjeka čuju potpuno isto dok slušaju glazbeno djelo. Često je taj doživljaj pod izravnim utjecajem navike i kulture, ali ne ovisi samo o njima.

Lako se može u ljudskom tijelu primijetiti reakcija na glazbu. Klasična barokna glazba uzrokuje da se otkucaji srca i bilo opuste u skladu s ritmom glazbe. Kad tijelo postane opušteno i budno, mozak se puno lakše koncentrira. Smanjuje se tlak i povećava sposobnost učenja. Glazba utječe na raspon i frekvenciju moždanih valova koji se mogu izmjeriti elektroencefalogramom. Također utječe i na disanje te na električnu otpornost kože. Može djelovati i tako da poveća tlak i otkucaje srca te izazove proširenje zjenica.

Poznat je i zanimljiv utjecaj glazbe na pamćenje. Mozartova i barokna glazba aktiviraju i lijevu i desnu moždanu polutku. Istodobna aktivnost obiju polutki maksimalno povećava učenje i pamćenje informacija. Isto se događa i s nekim drugim vrstama glazbe, no nisu sve podjednako sustavno proučavane. Sve aktivnosti koje istodobno angažiraju obje moždane polutke, kao pjevanje ili sviranje nekog glazbenog instrumenta, izuzetno povećavaju sposobnost mozga da procesira informacije. Stari su Grci pjevali svoje drame jer su shvaćali koliko im glazba pomaže da lakše zapamte tekst.

Kako učenje, pamćenje i prisjećanje nisu identični mentalni procesi, slušanje glazbe tijekom učenja nesumnjivo pomaže učenju i pamćenju, ali ne jamči naknadno prisjećanje. No, svakako ga poboljšava. Prisjećanje će biti bolje ako se sluša ista glazba koja se sluša tijekom učenja. Pokazalo se da Mozartove sonate i slične vrste glazbe opuštaju neurone u mozgu. Izgleda da je tempo najvažniji segment glazbe koji utječe na pamćenje. Testirajući utjecaj glazbe na inteligenciju, najbolji je rezultat na testu inteligencije imala grupa studenata koja je slušala Mozarta prije testa, nešto slabiji grupa koja je slušala drugu vrstu glazbe, a najslabiji rezultat grupa koja nije slušala nikakvu glazbu.

Mozak traži različitosti, tako da mu ne odgovara glazba s više ponavljanja. Ona izaziva osjećaj neugode te može uzrokovati da osoba zapadne u nesvjesno stanje ili stanje bijesa. Usto i gubi kontrolu nad svojim mislima. Glazba izaziva razne tjelesne reakcije, između ostalog napetost i opuštenost mišića. Hard rock uništava simetriju moždanih polutki, što onda alarmira cijelo tijelo. To izaziva probleme u učenju i ponašanju djece i opću potištenost u odraslih.

Osim na ljudima, utjecaj glazbe testiran je i na životinjama. Puštanje glazbe kokošima je pomoglo da izlegnu više jaja, kravama da daju više mlijeka. Kada su štakorima dali na izbor hoće li ući u kutiju s Bachovom glazbom ili s rock-glazbom, gotovo svi su odabrali Bacha. Išlo se i dalje pa je promatran i utjecaj na biljke. Neke vrste glazbe ubrzavaju rast biljaka, uz neke vrste biljke jednostavno dobro rastu, a od testiranih vrsta nisu dobro rasle samo uz rock i acid rock. Dapače, od rocka su uvenule.

Utjecaj glazbe na sva živa bića je neosporan. Budući najrazvijeniji, čovjek je i najotvoreniji njenom utjecaju. Glazbenici i ljudi koji se na bilo koji način bave glazbom, makar samo iz razonode svirali neki instrument, pokazuju znatan uspjeh i na drugim područjima, pogotovo imaju razvijene mentalne sposobnosti. Ritam se očituje kao dio sveopćeg postojanja, pronalazimo ga svugdje i u svemu. Glazbu smatraju izrazom svemirske, božanske inteligencije, manifestacijom života koja unosi dah u sve što takne. Realizirajući se kroz tjelesni ljudski oblik – ples, s njim čini najsnažniju odu životu.

 

Izvor: www.inoptimum.com

Foto: Martina Aničić

Vaš komentar

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s